Radnici i seljaci

“Za epigraf te prve priče, posvećene »radnim ljudima i upravi nakladničke kuće Profil International dd«, Ivančić je odabrao rečenicu američkoga antropologa Clifforda Geertza: »Da bi se postiglo uverljivo ‘ja svedočim’, mora se, izgleda, najprije postati uverljivo ‘ja’«. Tu temeljnu tenziju – osobna (ne)vjerodostojnost u javnome djelovanju – preispituju priče u Ivančićevoj knjizi.” (Boris Pavelić)

“Prvi dio “The ghost reader” otvara temeljne narativne preokupacije: prostor poretka i pobunu. Uposlenik izdavačke kuće Profil International završava na detektoru laži jer je neko u njegovoj firmi otuđivao knjige (on ih je, napominje nas u svojim mislima, posuđivao i čitao pa ih vraćao na mjesto). Već se u prvom dijelu naslućuje bitna stvar koja će postati vidljiva tek punim sklapanjem Ivančićeva obzora: morbidnost društva koje ne čita, ali postavlja nadzorne kamere i ispituje na poligrafu uposlenike jedne firme zbog – knjige. Tek će se kasnije, kada se u naraciji zaplete priča o zločinima u Lori, ta morbidnost pokazati u punom sjaju s policijskim službenicima koji isljeđuju uposlenike izdavačke kuće dok za zločine u Lori ne žele znati. Uostalom, vidjet će se to u posljednjem poglavlju, državni aparat će zabrinuti tek ona ubistva koja mu oduzimaju ekskluzivno pravo ubijanja.” (Amila Kahrović Posavljak)

“Radnici i seljaci značenjski su još jedna od demonstracija dugogodišnjega Ivančićeva spisateljskog nastojanja (u kolumnama, pričama, esejima) da se društvo suoči s događajima iz 1990-ih, razobliči sramotno nacionalističko naslijeđe, dekontaminira širi prostor od fašistoidna zračenja te prokaže današnje moralno potonuće u kome nema pravednosti, nema iskaza društvenog bijesa i nema katarze.” (Katarina Luketić)

“Radikalne situacije u kojima Ivančićevi likovi posežu za radikalnim rešenjima (…) predstavljaju moćnu metaforu jer označavaju jedan redak svetonazorski urlik u doba koje se davi u žabokrečini centrističkih politika.” (Bojan Marjanović)