Točno na tacno.net – Svijet u kojem živimo
20,00 KM
Da sam ja neko, ovu bih knjigu uvrstila u zadanu literaturu kao antropološki priručnik za studente novinarstva, historije, politologije kao eliminatorni uslov za nastavak studija. Da u startu znaju da sve treba biti podložno preispitivanju, analizi, da sagledaju kolika je moć u značenju riječi i da svaka koja se nalazi u tekstu ima kontekst kojega moraju biti svjesni. Da im osvijesti stupanj odgovornosti da sve ono što napišu i puste u javnost u glavama prosječnog konzumenta formira sutrašnjicu.
Živimo u vremenu slobode izražavanja koja nas ni na koji način ne lišava odgovornosti za stanje društva u kojemu se nalazimo i stanje neizvjesnosti u kojemu ćemo se sutra probuditi. I da oni snose odgovornost i za “propisanu prošlost” koja sasvim sigurno vodi u neizvjesnu budućnost.
prof. Azra Kazija
- O autoru
- Rekli su o knjizi
Tomislav Jakić rođen je 1943. u Zagrebu (Hrvatska) gdje je i maturirao i diplomirao na Pravnome fakultetu. Prošao je obuku i u internoj novinarskoj školi tadašnje Radio-televizije Zagreb, kao jedan od njezinih stipendista.
Novinarstvom se počinje aktivno baviti od proljeća 1967. u Vanjsko-političkoj redakciji Televizije Zagreb (kasnije Hrvatske televizije). Kroz niz godina jedan je od prezentatora i komentatora vijesti iz svijeta u središnjoj informativnoj emisiji, TV Dnevniku, a u nekoliko je navrata kroz više tjedana, odnosno mjeseci i uređivao Dnevnik.
Vodio je intervjue s nizom istaknutih ličnosti s političke scene onoga vremena, prvenstveno onima iz Evrope (Savezna Republika Njemačka, Austrija, Švedska, Finska, Njemačka Demokratska Republika, Portugal), kao i s onima iz Egipta, Izraela i Jordana. Izvještavao je, kao specijalni dopisnik, o nizu važnih međunarodnih događaja, poput američko-sovjetskog summita u Beču (Carter – Brežnjev), pregovorima dviju super-sila o ograničavanju strateškog naoružanja SALT), parlamentarnim, odnosno predsjedničkim izborima u Austriji, Njemačkoj, Finskoj, previranjima u Portugalu, kao i o posjetima čelnih ljudi Jugoslavije Austriji. Nizozemskoj, Njemačkoj Demokratskoj Republici.
Autor je posebnih emisija što su se bavile utrkom u naoružanju, ratom u Vijetnamu, krizom na Bliskom istoku, ujedinjenjem Njemačke, operacijom Pustinjska oluja i, nakon njegove smrti, mjestom i ulogom Predsjednika Josipa Broza Tita na međunarodnoj sceni. Jedini je novinar iz Jugoslavije, odnosno bilo koje socijalisitičke zemlje koji je posjetio Zapovjedništvo protuzračne obrane SAD i Kanade ukopano u masivu Rocky Mountainsa.
Dobitnik je godišnje nagrade Zlatno pero Društva novinara Hrvatske, priznanja Jugoslavenskog televizijskog festivala u Portorožu, a u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća u anketi revije Studio glasovima čitatelja tri je godine biran za najpopularnijeg televizijskog novinara.
Televiziju napušta 1992., nakon što mu je bilo onemogućeno da nastavi raditi svoj novinarski posao.
Između 1992. i kraja 2000. bio je dopisnik iz Hrvatske njemačkog radija Deutsche Welle, Radija slobodna Evropa (u čijoj će centralnoj redakciji u Pragu provesti nešto više od jedne godine kao urednik vijesti u Programu na južnoslavenskim jezicima), bio je predstavnik za javnost Građanskog odbora za ljudska prava Hrvatske, Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, politički tajnik Akcije socijaldemokrata Hrvatske, te kolumnist revije Star(t) nove generacije i dnevnika Vjesnik.
Od početka 2001. do veljače 2010., kada odlazi u mirovinu, bio je (s prekidom od godinu i po, kada se javlja kao kolumnist u splitskom dnevniku Slobodna Dalmacija) savjetnik za vanjsku politiku Predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića.
Nakon umirovljenja vraća se ponovo novinarstvu i objavljuje u samostalnom srpskom tjedniku Novosti u Zagrebu, a od 2020. piše isključivo za portal tacno.net iz Mostara (BiH).
Da sam ja neko, ovu bih knjigu uvrstila u zadanu literaturu kao antropološki priručnik za studente novinarstva, historije, politologije kao eliminatorni uslov za nastavak studija. Da u startu znaju da sve treba biti podložno preispitivanju, analizi, da sagledaju kolika je moć u značenju riječi i da svaka koja se nalazi u tekstu ima kontekst kojega moraju biti svjesni. Da im osvijesti stupanj odgovornosti da sve ono što napišu i puste u javnost u glavama prosječnog konzumenta formira sutrašnjicu.
Živimo u vremenu slobode izražavanja koja nas ni na koji način ne lišava odgovornosti za stanje društva u kojemu se nalazimo i stanje neizvjesnosti u kojemu ćemo se sutra probuditi. I da oni snose odgovornost i za “propisanu prošlost” koja sasvim sigurno vodi u neizvjesnu budućnost.
prof. Azra Kazija